Osteoporoza nakon pedesete: tihi lopov koji ne boli
„Uvijek sam bila sto šezdeset osam. Na preventivnom pregledu me sestra izmjerila i kaže — pa vi imate samo sto šezdeset tri. Kod kuće smo se izmjerili na dovratku, gdje imamo oznake od prije godina. Stvarno sam se smanjila za pet centimetara. Nikakav pad, nikakva velika bol, samo ta umorna leđa.”
Ove rečenice čitam na hrvatskim forumima iznenađujuće često. I gotovo uvijek iza njih stoji ista bolest — takva koja godinama ne boli. Zove se osteoporoza i jedan je od rijetkih lopova koji vam oduzima čvrstoću kostiju, a da to i ne znate.
Ovu temu sam uvrstio i zato što to poznajemo u obitelji — teti je bio dovoljan jedan nesretan pad i slomljen gležanj da se pokaže kako su joj kosti bile krhkije nego što je itko slutio. Tada mi je postalo jasno koliko je ta bolest tiha. — Michal
Tihi lopov koji ne boli
Kost nije mrtva cigla. To je živo tkivo koje se cijeli život obnavlja — staro se razgrađuje, novo nastaje. Negdje oko tridesete godine dostižemo takozvani vrhunac koštane mase, dakle najčvršće kosti koje ćemo ikada imati. Zatim se vaga polako naginje: razgradnja počinje blago prevladavati. Godinama to ne boli. I upravo je u tome problem.
Osteoporoza znači da kost postupno gubi gustoću i unutarnju arhitekturu. Izvana izgledate jednako. No iznutra se čvrsti saća pretvara u krhku strukturu koja puca i pri banalnom pokretu. Najpodmuklije je to što nemate nikakve alarme za upozorenje — nikakvu bol, nikakav osjećaj da nešto nije u redu. Mnogi ljudi za svoju osteoporozu saznaju tek kada dođe prvi neočekivani prijelom ili kada primijete da su se smanjili.
„Smanjila sam se za pet centimetara” — kada se kralješci lome tiho
Gubitak visine nije samo kozmetička stvar ni „obično starenje”. Kada kralješci oslabe, mogu se polako komprimirati — stručno se to zove kompresivni prijelom. I za razliku od slomljene ruke, to se često ne dogodi s oštrom boli i gipsom. Kralježak se snizi tijekom obične aktivnosti — pri podizanju kupovine, pri saginjanju u vrtu — a tijelo to podnese samo kao tupa, „umorna” leđa koja pripišemo dobi.
Upravo zato je gubitak visine veći od tri centimetra signal koji se ne isplati ignorirati. Zajedno s osjećajem da se nekako grbite i pogrbljujete, to je jedan od rijetkih vidljivih tragova koje tihi lopov ostavlja. Nije to razlog za paniku — razlog je da liječniku postavite jedno jednostavno pitanje: ne bih li trebao provjeriti kosti?
Ovo nije samo ženska tema
Postoji raširena predodžba da je osteoporoza „ženska bolest”. Istina je da su žene nakon menopauze doista ugroženije — s padom estrogena gubitak kosti se na nekoliko godina znatno ubrza. No predodžba da se to muškaraca ne tiče opasna je zabluda.
Međunarodni podaci govore jasno: osteoporotski prijelom pretrpi svaka treća žena i svaki peti muškarac iznad pedeset godina. A tu je još jedan podatak koji bi trebao zaustaviti svakog muškarca: posljedice prijeloma vrata bedrene kosti kod muškaraca su statistički ozbiljnije nego kod žena. Muškarci liječniku odlaze kasnije, na denzitometriju gotovo nikad — pa se njihova osteoporoza često otkrije tek u bolnici, nakon pada, kada isplivalo ono što je godinama tiho tekao. „Pa mene ništa nije boljelo,” obično je prva rečenica. Upravo je o tome riječ.
Denzitometrija — pretraga koje se ne treba bojati
Kada padne riječ „pretraga kostiju”, mnogi zamisle nešto neugodno. Stvarnost je suprotna. Denzitometrija (skraćeno DXA) brzo je, bezbolno mjerenje gustoće kostiju vrlo niskom dozom rendgenskog zračenja — reda veličine niže nego kod obične snimke pluća. Ležite odjeveni na podlozi, aparat prijeđe preko kuka i kralježnice, i za nekoliko minuta gotovo je.
Na forumima se kod ove pretrage osjeti prije svega strah — i to ne od aparata, nego od rezultata. „Idem sljedeći tjedan i uopće ne znam što očekivati. Bojim se što će naći,” napisala je jedna žena. Tu brigu razumijemo. No isplati se okrenuti je: znati kako stoje kosti prednost je, a ne presuda. Upravo zato što osteoporoza ne boli, mjerenje je jedini način da je se otkrije prije nego dođe prvi prijelom. Loš rezultat nije kraj — to je informacija s kojom se konačno može nešto učiniti.
Rezultat pokazuje je li gustoća kostiju u normi, blago snižena, ili je već riječ o osteoporozi. Što dalje učiniti s brojkom — treba li i kakvo liječenje ima smisla — uvijek odlučuje liječnik, na temelju vaše ukupne situacije i rizičnih čimbenika. Naš cilj nije ga zamijeniti, nego srušiti nepotreban strah od prvog koraka.
Mak, kalcij i jedna vrlo raširena zabluda
Na forumima se rado pojavljuje savjet ovog duha: „Nikakve kemijske tabletice nisu potrebne. Dovoljna je žlica maka ujutro, pošten domaći sir, prošetati oko kuće — i kosti će same doći u red.” U ovoj je rečenici dio istine i dio zablude.
Istina je da mak doista spada u namirnice s visokim sadržajem kalcija i da je raznolika prehrana temelj. Zabluda je u predodžbi da se „koliko kalcija pojedem, toliko će se uskladištiti u kosti”. Tijelo iz hrane može iskoristiti samo dio — a koliko, ovisi ponajprije o vitaminu D. Bez njega se kalcij nema kako zaključati u kost. Odobrene europske izjave to formuliraju suzdržano i precizno: vitamin D pridonosi normalnoj apsorpciji i korištenju kalcija i kalcij i vitamin D potrebni su za održavanje normalnog stanja kostiju.
Cijeloj toj temi — odakle uzimati kalcij, što može prehrana i kada dodaci prehrani imaju smisla — posvetili smo detaljan članak o kalciju i kostima nakon pedesete (na slovačkom). A zašto vitamina D nakon pedesete gotovo svima nedostaje, u članku o vitaminu D (na slovačkom).
Za žene nakon menopauze europska izjava dodaje još jednu rečenicu: kalcij pomaže smanjiti gubitak koštanih minerala kod žena nakon menopauze, pri čemu je niska gustoća koštanih minerala rizični čimbenik za osteoporotske prijelome. Konkretne doze i oblik ipak — i namjerno to ponavljamo — određuje liječnik, ne letak ni rasprava u grupi.
Pokret kao signal za kosti
Kost funkcionira po jednostavnom načelu: koristiš me — ostat ću čvrsta. Kada na nju djeluje mehaničko opterećenje, stanice dobivaju signal da je kost potrebna i marljivije rade na njezinom očuvanju. Upravo je zato kod kostiju pokret ravnopravan partner prehrani, a ne samo dodatak.
Ne radi se o rezultatima u teretani. Radi se o redovitom hodanju, laganom treningu s otporom, jednostavnim vježbama za snagu nogu i — što se često podcjenjuje — o ravnoteži. Velik dio osteoporotskih prijeloma naime ne nastaje „sam od sebe”, nego pri padu. O tome zašto strah od pada paradoksalno privlači pad i kako iz tog kruga izaći, pišemo u članku o strahu od pada nakon pedesete (na slovačkom). Ovdje se krug zatvara: vitamin D pridonosi i normalnoj funkciji mišića i, prema odobrenoj europskoj izjavi, pomaže smanjiti rizik od pada povezanog s posturalnom nestabilnošću i mišićnom slabošću, pri čemu je pad rizični čimbenik za prijelome kod muškaraca i žena u dobi od 60 godina i više. Čvrste kosti i stabilne noge dvije su strane iste medalje.
Kako se vratiti redovitom, sigurnom kretanju i nakon godina pauze te kako razlikovati „dobar” napor od boli koja je znak da treba stati, obrađivali smo u tekstu o tome kada je bol u koljenima samo trošenje, a kada treba liječniku (na slovačkom). Za kosti vrijedi isto: postupno, redovito, s poštovanjem prema tijelu.
Kada otići liječniku
Budući da osteoporoza ne boli, ne možemo čekati simptom — vodimo se rizikom. Liječniku i eventualno na denzitometriju isplati se otići posebno ako se odnosi na vas nešto od ovoga:
- smanjili ste se za više od tri centimetra ili se vidljivo pogrbljujete,
- pretrpjeli ste prijelom nakon banalnog pada ili pokreta koji zdravu kost ne bi slomio,
- osteoporozu ili prijelom vrata bedrene kosti imao je netko od najbliže obitelji,
- žena ste nekoliko godina nakon menopauze ili muškarac stariji od sedamdeset,
- dugoročno uzimate lijekove koji mogu utjecati na kosti — to procjenjuje isključivo vaš liječnik.
Nijedna od ovih točaka nije presuda. To je samo razlog da postavite pitanje. Kod bolesti koja godinama šuti, pravovremeno pitanje najjači je alat koji imate.
Podijelite iskustvo
Jeste li se susreli s osteoporozom — vi ili netko blizak? Što je bio taj trenutak kada ste si rekli „to treba provjeriti”? Vaša iskustva u raspravi ispod mogu za nekog drugog biti upravo onaj poticaj koji mu treba.
Povezani članci
U stupu Kretanje bez boli na ovu temu nadovezujemo se:
- Kalcij i kosti nakon pedesete — zašto „jake kosti” ne osigurava samo mlijeko
- Vitamin D nakon pedesete — zašto megadoze nisu rješenje
- Gubitak mišićne mase nakon pedesete — zašto mišići štite i kosti
- Strah od pada nakon pedesete — kada oprez privlači ono čega se bojite
Nijedan od ovih članaka neće vam prodavati proizvod. Naš plan je godina edukacije. Kako biramo i vrednujemo informacije, pročitajte na stranici Naša metodologija.
Izvori
- HZJZ — Prozor zdravlja: Osteoporoza — informacije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o prepoznavanju, liječenju i prevenciji osteoporoze
- EFSA — registar odobrenih zdravstvenih izjava EU (kalcij, vitamin D, stanje kostiju, apsorpcija kalcija, rizik od pada)
- Uredba (EZ) br. 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim izjavama na hrani
- WHO i Međunarodna zaklada za osteoporozu (IOF) — podaci o učestalosti i rizičnim čimbenicima osteoporotskih prijeloma
- Stručni pregledi o osteoporozi, denzitometriji i zdravlju kostiju u starijoj dobi
- Iskustva i rasprave čitatelja na hrvatskim zdravstvenim forumima i u skupinama 50+
Ovaj članak ima edukativni karakter i ne zamjenjuje liječnički pregled. Osteoporoza se dijagnosticira i liječi individualno — o pregledu, dozama kalcija ili vitamina D te o eventualnom liječenju uvijek odlučuje vaš liječnik.
Newsletter
Nové články priamo do vašej schránky
Raz–dvakrát týždenne zrozumiteľný článok o zdraví po päťdesiatke. Žiadny spam, žiadny predaj — odhlásiť sa viete kedykoľvek.
